Izdvajamo

SPONZORI & DONATORI, trebamo vas!
Kupite veću količinu knjiga (npr. 20)
i poklonite je uspješnim gimnazijalcima
i dobrim gimnazijama!
Ako nećete vi, tko će drugi?!

NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO
Laura Perls Psihologinja, gestalt terapeutkinja i supruga Fritza Perlsa. Vodila Gestalt Institut New York. Dok je Fritz razvijao svoj “kalifornijski stil” gestalt terapije, Laura je nastavila s tradicionalnijom praksom gestalt terapije s Istočne obale.
Isadore From Jedan od ključnih teoretičara gestalt terapije. Njegov akcent bio je na fenomenologiji. Vodio je edukacijske grupe iz gestalt terapije. Bio je terapeutom mnogim generaci­jama gestalt terapeuta. Neko je vrijeme radio i u Europi.
Erving Polster Stekao doktorat u području kliničke psihologije. Vodio Gestalt institut u Clevelandu. Zajedno sa suprugom Miriam zatim je osnovao i vodio Gestalt edukacijski centar u San Diegu. Autor više knjiga iz gestalt psihoterapije.
Miriam Polster Svjetski poznata gestalt terapeutkinja. Autorica više tekstova o gestalt terapiji. Knjigu Integrirana gestalt terapija (Gestalt therapy integrated) napisala u koautorstvu sa suprugom Ervingom. Bila suvoditeljicom Gestalt edukacijskog centra u San Diegu.
Elliott S. Shapiro Edukator i doktor znanosti iz područja kliničke psihologije. Šezdesetih godina borio se protiv siromaštva i protiv birokratske letargije u obrazovnom sustavu. Bio veteran rasne integracije i decentralizacije sustava javnih škola u New Yorku te ravnatelj Javne škole 119 u Harlemu. Bio članom Gestalt instituta u New Yorku gdje je radio kao gestalt terapeut i edukator. Predavao psihologiju i edukacijske znanosti na Sveučilištu Columbia u New Yorku te na Sveučilištu California u Berkeleyju.
Iva Žegura Klinička psihologinja s edukacijom iz gestalt terapije. Zaposlena pri Klinici za psihijatriju Vrapče.

NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO
S Kantom dobivamo prvi odgovor na pitanje o uvjetima i mo­gućnostima iskustva: neke naše predstave, naime one prostora i vremena, preduvjet su da bismo uopće imali iskustvo. One potječu od nas samih, a ne od vanjskih predmeta. Budući da je tako, možemo ih spoznati razmišljanjem, nezavisno od iskustva, a priori. Takve uvjete koji su u nama i možemo ih spoznati nezavisno od iskustva on zove transcendentalnim uvjetima. Nešto je transcendentalno, to znači da se to odnosi na općenite, neiskustvene uvjete naše spoznaje, npr. čisti prostor i čisto vrijeme jesu transcendentalni uvjeti spoznaje predmeta. Transcendentalno je suprotno transcendentnom, jer je unutarnje spoznajnom subjektu. Kant zastupa stajalište nešto bliže skeptiku nego realistu. Uzročnost je nužan način na koji mi vidimo i opisujemo događaje. Možemo takav stav nazvati antirealizmom. On se prirodno nadovezuje na Kantov stav o prostoru i vremenu.
Kant zatim čini korak dalje, na područje pojmova. On tvrdi da pomoću takvih pojmova kao što su pojam predmeta, broj, uzrok, posljedica, mi organiziramo naše iskustvo. To znači da su i ti pojmovi nezavisni od iskustva. Njihovo je posjedovanje “uvjet mogućnosti” našeg iskustva. Kant smatra da je time otkrio da naše predstave i pravila našeg mišljenja organiziraju naše iskustvo. Predmeti iskustva slijede ta pravila: ne upravlja se naše mišljenje prema predmetima, nego predmeti prema zakonima našeg mišljenja. Tom svome otkriću on pridaje veliki značaj. Uspoređuje ga s Kopernikovim otkrićem da se ne vrti Sunce oko Zemlje već obratno. Po tome se ta njegova ideja naziva “kopernikanskim obratom”.

Slobodna volja je sposobnost racionalnoga bića da si predoči moralni zakon i da autonomno djeluje prema njemu. Kao dobro bez ograničenja ne možemo si zamisliti ništa drugo osim dobre volje. No tim vrhovnim dobrom nismo nužnošću sretni, nego samo dostojni sreće. Samo transcendentno biće i besmrtnost duše može jamčiti podudaranje stvarne sreće i dostojnosti sreće.
______________________________________________
Priredio i uvodnu studiju napisao: Josip Talanga

NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO
Za razliku od biblijskih spisa, izvanbiblijske knjige nisu uvijek lako razumljive. Međutim, uz dovoljno objašnjenja ti dugo zaboravljeni spisi oživljuju. Ono što je u početku čudno, strano ili nezgrapno, postaje dojmljivo, bogato i važno. Proučavajući ih razaznajemo mogućnosti ranog židovstva. Hrabrost kojom su židovski mislioci kasnog drugohramskog doba razmatrali nova religijska poimanja, promišljali nove misli i pisali nove spise izuzetna je. Pretvorba Isusa i njegovih sljedbenika u pokret koji će nekoliko stoljeća kasnije postati kršćanstvom bi bio nezamisliv bez židovskih pisaca kasnog drugohramskog doba.

MATTHIAS HENZE je profesor Hebrejske biblije i ranog židovstva posebno istak­nut imenovanjem kao “Isla Carroll and Perry E. Turner Professor of Hebrew Bible and Early Judaism” te utemeljitelj i ravnatelj Programa židovskih istraživanja Sveučilišta Rice u Houstonu, Teksas. Napisao je i uredio više knjiga o biblijskom tumačenju u Kumranu, ranom židovstvu i o ranim židovskim spisima.

_______________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

“Ovo nije rasprava o filozofiji ili metodologiji niti znanosti niti Talmuda. Knjiga ne istražuje povijest zamisli u tim poljima niti ih poređuje intelektualnom strogošću ili temeljitošću. Nisam se potrudio da pregledam profesionalnu literaturu o tome. U tekstu navodim samo nekoliko radova koji su utjecali na moje razmišljanje i koje možete pročitati da dobijete bolji uvid. Ovdje nema znanstvenosti, knjiga je samo izraz mojih dojmova o oba područja. Ona se može vidjeti kao niz eseja. Dio niza tumači izvatke iz Talmuda tako da, prema mojem viđenju, istakne vrijednosti bitne za zapadnu znanost. Među te sam eseje uvrstio tumačenje židovskog blagdanskog kalendara. Drugi dio tumači ulogu tumačenja u znanstvenoj metodi. Obje skupine eseja slobodno udružuju talmudske i postmoderne zamisli. Možda sam time od nepodudarnih dijelova stvorio himeru, ali čudovište uobrazilje je bezopasno. Knjigu je zaista bilo zadovoljstvo pisati pa se nadam da će je biti zadovoljstvo čitati. Započnimo s ideologijom znanosti.” (iz autorova uvoda)

_______________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

“Ljudi koji su pročitali ovu knjigu neprestano me pitaju vjerujem li u čuda. Naravno da vjerujem. No, katka­da se moramo potruditi da čudo nađemo jer se ne pojavlju­je uvijek u očekivanom obliku. Kada roditelji teško bolesnog djeteta skupa s ujacima, stričevima, tetkama, bakama, djedovima i svim članovima svoje crkve ili sinagoge mole za čudesno ozdravljenje, a dijete ipak umre, treba li zaključiti da se čudo nije dogodilo? Jesu li naše molitve izigrane? Ili se, možda, čudo ipak dogodilo? Čudesnog ozdravljenja nije bilo – neke su bolesti neizlječive. No, možda je čudo da se brak roditelja održao unatoč napetosti koji izaziva smrt djeteta. Možda je čudo da je zajednica zadržala vjeru nakon što je spoznala da na ovom svijetu nevina djeca obolijevaju i umiru. Kada vidimo slabe kako su ojačali, plahe kako su ohrabreni i sebične kako postaju velikodušni, znamo da smo svjedoci čudima u nastajanju. Vidio sam takva čuda kako se događaju (neka su se dogodila i meni). Vjerujem da smo ih svi vidjeli.” (iz Predgovora)

________________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

“Tema rada je napomena za koju Drury navodi da mu ju je Wittgenstein jednom rekao: ‘Nisam religiozan čovjek, ali na svaki problem moram gledati s religijskog stajališta.’
Norman objašnjava svoje zanimanje za ovo uslijed poteškoća koje je to izazvalo za njegovo ra­zu­mijevanje i tumačenje Wittgensteinove filozofije: nečega što je sigurno bilo središte njegova intelektualnog života. Nikad nisam izravno s Normanom raspravljao o njegovim religijskim stajalištima; ovaj rad, kao i skoro sav njegov prije objavljeni rad, ne govori ništa o njegovim religioznim uvjerenjima i dvojbama. Ali nitko, tko ga je dobro poznavao, ne bi mogao posumnjati da su religijski pojmovi igrali stožernu ulogu u njegovim razmišljanjima i osjećajima o vlastitome životu. Nadalje, ne mislim da bi ovo iznenadilo bilo koga tko je s pozornošću pročitao njegova djela. Ovo spominjem ovdje jer mislim, iako je to samo nagađanje, da je tijekom posljednje godine svoga života, Norman bio svjestan da mu se bliži kraj i da je problemu ovog rada pristupio s religijskog stajališta.”
(iz Predgovora)
____________________________________
Prijevod: Mate Penava, Anita Sliško i Nikolina Nevistić
Uredio: Stipe Kutleša

Knjiga se bavi metodologijom znanstvenog istraživanja. Njen cilj nije navesti i opisati specifične metode znanstvenog postupka u određenom znanstvenom području, već ona pokušava objasniti prirodu znanstvenog istraživanja stvarnosti, odnos znan­stvene teorije i stvarnosti te nastoji istaknuti kriterije znanstvenosti zajedničke svim znanostima, ali i odrediti specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Područje posebnog interesa ove knjige jest domena ekonomskih istraživanja na koja se primje­njuju uvidi stečeni na općenitijem nivou.
Nenad Smokrović profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te na Ekonomskom fakultetu istog sveučilišta. Područja interesa su mu filozofija logike, teorija racionalnosti u njenom teorijskom i praktičkom as­pek­tu te metodologija znan­stvenog istra­živanja.

Riječ je ovdje o knjizi koja je toliko slojevita da se može čitati kao književna kritika, kao primjer filozofske analize koja u potpunosti razotkriva moć i sposobnost književnih djela da razotkriju svu slojevitost svijeta u kojem živimo i društvene, političke, ekonomske i evolucijske aspekte koji ga oblikuju i uvjetuju, kao analizu političkih i društvenih pokreta koji su oblikovali američku, ali i svjetsku stvarnost u kojoj danas živimo, ali i možda najočitije, kao kritiku suvremenih političkih sustava i političara koji svojim odlukama izravno utječu na živote tisuća ljudi kojima se vrlo često,gotovo sustavno prešućuju i iskrivljuju najvažnije informacije o silama koje oblikuju njihovu stvarnost.
Peter Swirski kanadski je znanstvenik, pisac i kritičar naveden u direktoriju znanstvenika Tko je tko u kanadskoj znanosti. Ugledni je profesor Američke književnosti i Američkih studija. Prema Amazonu i Alibrisu, Swirski je najprodavaniji autor u nekoliko popularnih kategorija. Autor je sedamnaest nagrađivanih knjiga o američkoj književnosti i kulturi, uključujući From Lowbrow to Nobrow (2005), Ars Americana, Ars Politica (2010), American Utopia and Social Engineering (2011), From Literature to Biterature (2013), American Political Fictions (2015) i American Crime Fiction (2016).
________________________
Prijevod i predgovor: Iris Vidmar

Između ljubavi za književnost i ljubavi za znanost (za znanstvene tekstove i knjige) ipak postoji ozbiljna razlika.
Čitanje stučne, znanstvene i filozofske literature relevantno je za profesionalnu i intelektualnu poziciju čitatelja, pa je stoga višestruko relevantnije od dokonog čitanja beletristike.
Već desetljećima, pod "ljubavlju za knjigom", zapravo, podmeće se "ljubav za književnost". Sama po sebi, književnost već jest vrijedna poštovanja. Ali, to nije ono što većina mladih ljudi konačno odabire kao svoj životni poziv i opredjeljenje. Stoga, ako se uz širenje interesa za čitanje beletristike ujedno ne širi i interes za čitanje stručnih knjiga, znanstvenih knjiga i, konačno, filozofskih knjiga -- nije se postiglo ništa osobito. Konačno, čitanje stručnih, znanstvenih i filozofskih knjiga nerazdvojivo je od profesionalnog samooblikovanja čovjeka, dok je beletristika isključivo u domeni lektire u slobodnom vremenu. Prema tome, ako nije riječ o spisateljskoj ili komparatističkoj struci, ona dolazi izvan ili nakon profesije.