Izdvajamo

Autor James F. Masterson
Naslov Potraga za istinskim ja: raskrinkavanje poremećaja ličnosti našeg doba
Jezik Hrvatski
Godina izdavanja 2015. ožujak-travanj
ISBN 978-953-6463-90-9
Format 150 x 230 mm
Cijena 136,50 kn
# Opis

PRETPLATITE SE NA NOVU KNJIGU !
Pretplatom podupirete nastavak našeg izdavačkog programa !
U PRETPLATI: 116,50 kn

James Francis Masterson (1926–2010) ugledni je američki psihijatar i psihoterapeut psihodinamske orijentacije u području tretmana narcističnog i graničnog poremećaja ličnosti. Bio je počasnim članom Američke psihijatrijske organizacije, članom Američkog koledža psihoanalitičara, osnivačem Američkog društva za adolescentnu psihijatriju i predsjednikom Središnjice toga društva u New Yorku, te Professor emeritus pri Weill Medical College na Cornell University.
Uz knjigu koju vam predstavljamo: The Search for the Real Self: Unmasking the Personality Disorders of Our Age (1988), ističu se i The Personality Disorders Through the Lense of Attachment Theory and Neurobiology Development of the Self (2005), Narcissistic and Borderline Disorders (1981), te The Psychiatric Dilemma of Adolescence (1967).
Poremećaji ličnosti – granični, narcistični i shizoidni – postali su kla­sični psihološki poremećaji našega doba. Naizgled uspješne, šarmantne i moćne, osobe s poremećajem ličnosti tijekom svoga životnog vijeka uvelike zbunjuju svoje kolege, obitelj, partnere i zapo­slenike, podjednako kao i stručnjake u području mentalnog zdravlja.
U ovoj knjizi autor razlaže intrapsihičku dinamiku poremećaja lično­sti i dinamiku interpersonalnih odnosa. Nakon opisa načina kako se razvija zdrava ličnost te kako ona funkcionira, autor objašnjava što se zbiva kada taj razvojni proces biva ometen. Kroz osobne priče klijenata on ilustrira na koji se način lažno vlastito ja ponaša u vezama i u radnoj sredini, a zatim nudi prikladne oblike tretmana koji pružaju istinsku nadu.
Riječ je o važnoj knjizi koja objašnjava uzroke deficita i poremećaja ličnosti, od kojih pati mnogo osoba, te što se sve odražava na njihovo radno i obiteljsko funkcioniranje, stvarajući im veliku patnju i inhi­bicije.


Autor René Descartes
Naslov Meditacije o prvoj filozofiji. Meditationes de prima philosophia
Jezik Hrvatski
Godina izdavanja travanj 2015.
ISBN 978-953-6463-93-0
Format 135 X 204 mm
Cijena 147,00 kn
Broj stranica 267
# Opis

Zašto poznata Descartesova rečenica treba glasiti na hrvatskom Ja mislim, dakle jesam, a ne Mislim, dakle jesam, i zašto je to ipak zaključak? Prvi put se pojavljuje u Raspravi o metodi 1637. u francuskom obliku Je pense, donc je suis. Latinski prijevod Rasprave Descartes je sam redigirao i tiskan je 1644. Francuska rečenica prevedena je na latinski Ego cogito, ergo sum. Budući da je u latinskome upotreba osobnih zamjenica vrlo slična hrvatskoj, Descartes je očito iskoristio tu mogućnost u latinskome da istakne vršitelja radnje, pa bismo mi točno tako trebali učiniti u hrvatskom prijevodu, dakle treba Ja mislim, dakle jesam. Potvrdu za takav prijevod nalazimo u Načelima filozofije, koja su tiskana iste godine dva mjeseca kasnije, gdje nalazimo rečenicu Ego cogito, ergo sum. Zašto Descartes u latinskom tekstu naglašava osobnu zamjenicu i da li je zbog upotrebe riječce ergo riječ o zaključku ili nije? Uistinu se radi o zaključku, ali ne o silogističkom (diskurzivnom), nego neposrednom (intuitivnom). Descartes naglašava ego cogito, jer ego je res koja misli (res je skolastički izraz koji označuje supstanciju). Budući da se ta radnja mišljenja (cogitatio) ne može odvojiti od mene kao stvari (tj. supstancije), to je ujedno glavni atribut supstancije, pa ego kao nositelj toga glavnoga svojstva odnosno kao vršitelj radnje mišljenja mora biti supstancija koja ima esse in se (bitak u sebi) te kao takva egzistira.


Autor René Descartes
Naslov Načela filozofije / Principia philosophiae
Jezik Hrvatski
Godina izdavanja studeni 2014.
ISBN 978-953-6463-92-3
Format 135 x 205 mm
Cijena 80,00 kn
Broj stranica 117
# Opis

Descratesovo djelo Načela filozofije objavljeno je 1644. na latinskon jeziku, tri godine nakon objavljivanja Meditacija. Francuski je prijevod tiskan 1647. Prvi dio, koji je ovdje preveden, u velikoj mjeri ponavlja sa­dr­žaj Meditacija. Način izlaganja razlikuje se po to­me što je Descartesova metoda u Meditacijama ana­litička, a u Načelima sintetička. Prvi dio bavi se teo­rij­skom filozofijom, preostala tri dijela pokrivaju teme iz tradicionalne prirodne filozofije (philosophia na­turalis), a danas pripadaju znanosti fizike. Drugi dio (De principiis rerum materalium [O načelima vidljivih stva­ri]) posvećen je osnovnim pitanjima fizike, treći dio (De mundo adspectabili [O vidljivome svijetu]) bavi se vidljivim svijetom, a četvrti (De Terra [O Zemlji]) pla­netom Zemljom kao cjelinom.


Autor René Descartes
Naslov Rasprava o metodi / Discours de la méthode
Jezik Hrvatski
Godina izdavanja studeni 2014.
ISBN 978-953-6463-91-6
Format 135 x 205 mm
Cijena 84,00 kn
Broj stranica 133
# Opis

Descartes je objavio svoje prvo djelo po naslovom Eseji (1637). Prvi dio toga djela je Rasprava o metodi, drugi dio se bavi optikom, treći je o meteorima, a četvrti obuhvaća geometriju. U nas je uobičajeno da se naslov prvoga dijela prevodi Rasprava o metodi. To možda nije sasvim ispravno odnosno može biti krivo shvaćeno. Sam je Descartes o naslovu djela pisao prijatelju Mersenneu u ožujku 1637: “Ali ne mogu sasvim razumjeti što prigovarate glede naslova jer ja ne stavljam Rasprava o metodi (Traité de la méthode) nego Diskurs [Razgovor] o metodi (Discours de la méthode]. Hoću pokazati kako je ne želim podučavati, nego samo o njoj govoriti (seulement d’en parler). Naime, kao što se može vidjeti iz onoga što o njoj govorim, više se sastoji u praksi nego u teoriji, pa sam rasprave koje slijede nazvao Pokušaji te metode (Essais de cette méthode)”. Tako autorizirani latinski prijevod naslova glasi Dissertatio de methodo, a ne Tractatus de methodo. Zašto razgovor a ne rasprava o metodi? Raspravom bi se izložili elementi nove metode. No Descartes hoće samo razgovarati o jednoj već etabliranoj metodi i njezinoj primjeni, a to je metoda matematike. Budući da kod nas već postoji tradicija da se Descartesov Discours de la méthode prevodi kao Rasprava o metodi te je tako prepoznatljiv, to je jedan od dva razloga što sam ostavio tradicionalni naslov. Drugi je razlog što u hrvatskom nemamo izraz koji bi pokrio onovremeno, suženo značenje francuske riječi discours. Naš izraz ‘razgovor’ ili posuđenica ‘diskurs’ više bi zbunili nego pomogli da se primjereno prevede Descartesova intencija prilikom odabira toga termina. Naš izraz ‘rasprava’ pokriva više značenja, primjerice stoji za discours, dissertatio, traité, tractatus, ali je ipak možda primjereniji od ‘razgovora’ ili ‘diskursa’.