Izdvajamo

NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO NOVO

Za razliku od biblijskih spisa, izvanbiblijske knjige nisu uvijek lako razumljive. Međutim, uz dovoljno objašnjenja ti dugo zaboravljeni spisi oživljuju. Ono što je u početku čudno, strano ili nezgrapno, postaje dojmljivo, bogato i važno. Proučavajući ih razaznajemo mogućnosti ranog židovstva. Hrabrost kojom su židovski mislioci kasnog drugohramskog doba razmatrali nova religijska poimanja, promišljali nove misli i pisali nove spise izuzetna je. Pretvorba Isusa i njegovih sljedbenika u pokret koji će nekoliko stoljeća kasnije postati kršćanstvom bi bio nezamisliv bez židovskih pisaca kasnog drugohramskog doba.

MATTHIAS HENZE je profesor Hebrejske biblije i ranog židovstva posebno istak­nut imenovanjem kao “Isla Carroll and Perry E. Turner Professor of Hebrew Bible and Early Judaism” te utemeljitelj i ravnatelj Programa židovskih istraživanja Sveučilišta Rice u Houstonu, Teksas. Napisao je i uredio više knjiga o biblijskom tumačenju u Kumranu, ranom židovstvu i o ranim židovskim spisima.

_______________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

“Tema rada je napomena za koju Drury navodi da mu ju je Wittgenstein jednom rekao: ‘Nisam religiozan čovjek, ali na svaki problem moram gledati s religijskog stajališta.’
Norman objašnjava svoje zanimanje za ovo uslijed poteškoća koje je to izazvalo za njegovo ra­zu­mijevanje i tumačenje Wittgensteinove filozofije: nečega što je sigurno bilo središte njegova intelektualnog života. Nikad nisam izravno s Normanom raspravljao o njegovim religijskim stajalištima; ovaj rad, kao i skoro sav njegov prije objavljeni rad, ne govori ništa o njegovim religioznim uvjerenjima i dvojbama. Ali nitko, tko ga je dobro poznavao, ne bi mogao posumnjati da su religijski pojmovi igrali stožernu ulogu u njegovim razmišljanjima i osjećajima o vlastitome životu. Nadalje, ne mislim da bi ovo iznenadilo bilo koga tko je s pozornošću pročitao njegova djela. Ovo spominjem ovdje jer mislim, iako je to samo nagađanje, da je tijekom posljednje godine svoga života, Norman bio svjestan da mu se bliži kraj i da je problemu ovog rada pristupio s religijskog stajališta.”
(iz Predgovora)
____________________________________
Prijevod: Mate Penava, Anita Sliško i Nikolina Nevistić
Uredio: Stipe Kutleša

“Ovo nije rasprava o filozofiji ili metodologiji niti znanosti niti Talmuda. Knjiga ne istražuje povijest zamisli u tim poljima niti ih poređuje intelektualnom strogošću ili temeljitošću. Nisam se potrudio da pregledam profesionalnu literaturu o tome. U tekstu navodim samo nekoliko radova koji su utjecali na moje razmišljanje i koje možete pročitati da dobijete bolji uvid. Ovdje nema znanstvenosti, knjiga je samo izraz mojih dojmova o oba područja. Ona se može vidjeti kao niz eseja. Dio niza tumači izvatke iz Talmuda tako da, prema mojem viđenju, istakne vrijednosti bitne za zapadnu znanost. Među te sam eseje uvrstio tumačenje židovskog blagdanskog kalendara. Drugi dio tumači ulogu tumačenja u znanstvenoj metodi. Obje skupine eseja slobodno udružuju talmudske i postmoderne zamisli. Možda sam time od nepodudarnih dijelova stvorio himeru, ali čudovište uobrazilje je bezopasno. Knjigu je zaista bilo zadovoljstvo pisati pa se nadam da će je biti zadovoljstvo čitati. Započnimo s ideologijom znanosti.” (iz autorova uvoda)

_______________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

“Ljudi koji su pročitali ovu knjigu neprestano me pitaju vjerujem li u čuda. Naravno da vjerujem. No, katka­da se moramo potruditi da čudo nađemo jer se ne pojavlju­je uvijek u očekivanom obliku. Kada roditelji teško bolesnog djeteta skupa s ujacima, stričevima, tetkama, bakama, djedovima i svim članovima svoje crkve ili sinagoge mole za čudesno ozdravljenje, a dijete ipak umre, treba li zaključiti da se čudo nije dogodilo? Jesu li naše molitve izigrane? Ili se, možda, čudo ipak dogodilo? Čudesnog ozdravljenja nije bilo – neke su bolesti neizlječive. No, možda je čudo da se brak roditelja održao unatoč napetosti koji izaziva smrt djeteta. Možda je čudo da je zajednica zadržala vjeru nakon što je spoznala da na ovom svijetu nevina djeca obolijevaju i umiru. Kada vidimo slabe kako su ojačali, plahe kako su ohrabreni i sebične kako postaju velikodušni, znamo da smo svjedoci čudima u nastajanju. Vidio sam takva čuda kako se događaju (neka su se dogodila i meni). Vjerujem da smo ih svi vidjeli.” (iz Predgovora)

________________________
Prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović

Riječ je ovdje o knjizi koja je toliko slojevita da se može čitati kao književna kritika, kao primjer filozofske analize koja u potpunosti razotkriva moć i sposobnost književnih djela da razotkriju svu slojevitost svijeta u kojem živimo i društvene, političke, ekonomske i evolucijske aspekte koji ga oblikuju i uvjetuju, kao analizu političkih i društvenih pokreta koji su oblikovali američku, ali i svjetsku stvarnost u kojoj danas živimo, ali i možda najočitije, kao kritiku suvremenih političkih sustava i političara koji svojim odlukama izravno utječu na živote tisuća ljudi kojima se vrlo često,gotovo sustavno prešućuju i iskrivljuju najvažnije informacije o silama koje oblikuju njihovu stvarnost.
Peter Swirski kanadski je znanstvenik, pisac i kritičar naveden u direktoriju znanstvenika Tko je tko u kanadskoj znanosti. Ugledni je profesor Američke književnosti i Američkih studija. Prema Amazonu i Alibrisu, Swirski je najprodavaniji autor u nekoliko popularnih kategorija. Autor je sedamnaest nagrađivanih knjiga o američkoj književnosti i kulturi, uključujući From Lowbrow to Nobrow (2005), Ars Americana, Ars Politica (2010), American Utopia and Social Engineering (2011), From Literature to Biterature (2013), American Political Fictions (2015) i American Crime Fiction (2016).
________________________
Prijevod i predgovor: Iris Vidmar

Knjiga se bavi metodologijom znanstvenog istraživanja. Njen cilj nije navesti i opisati specifične metode znanstvenog postupka u određenom znanstvenom području, već ona pokušava objasniti prirodu znanstvenog istraživanja stvarnosti, odnos znan­stvene teorije i stvarnosti te nastoji istaknuti kriterije znanstvenosti zajedničke svim znanostima, ali i odrediti specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Područje posebnog interesa ove knjige jest domena ekonomskih istraživanja na koja se primje­njuju uvidi stečeni na općenitijem nivou.
Nenad Smokrović profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te na Ekonomskom fakultetu istog sveučilišta. Područja interesa su mu filozofija logike, teorija racionalnosti u njenom teorijskom i praktičkom as­pek­tu te metodologija znan­stvenog istra­živanja.

Između ljubavi za književnost i ljubavi za znanost (za znanstvene tekstove i knjige) ipak postoji ozbiljna razlika.
Čitanje stučne, znanstvene i filozofske literature relevantno je za profesionalnu i intelektualnu poziciju čitatelja, pa je stoga višestruko relevantnije od dokonog čitanja beletristike.
Već desetljećima, pod "ljubavlju za knjigom", zapravo, podmeće se "ljubav za književnost". Sama po sebi, književnost već jest vrijedna poštovanja. Ali, to nije ono što većina mladih ljudi konačno odabire kao svoj životni poziv i opredjeljenje. Stoga, ako se uz širenje interesa za čitanje beletristike ujedno ne širi i interes za čitanje stručnih knjiga, znanstvenih knjiga i, konačno, filozofskih knjiga -- nije se postiglo ništa osobito. Konačno, čitanje stručnih, znanstvenih i filozofskih knjiga nerazdvojivo je od profesionalnog samooblikovanja čovjeka, dok je beletristika isključivo u domeni lektire u slobodnom vremenu. Prema tome, ako nije riječ o spisateljskoj ili komparatističkoj struci, ona dolazi izvan ili nakon profesije.