Kad pravnik zatrudni
Nazivi za struke kod nas su obično muškog roda. Jezikoslovci, poput Stjepana Babića, uvjeravaju nas da je taj gramatički rod neutralan, posebno u množini. Kad poduzeće traži «pravnika» ili «pravnike» mogu se javiti muškarci i žene, jer gramatički muški rod ovdje stoji za oba spola.
Je li doista tako? «Naši su pravnici zatrudnjeli» ne zvuči baš kao dobar hrvatski. Kad u našem zakonu o znanstvenoj djelatnosti piše da «student ima pravo za mirovanje obveza...za vrijeme trudnoće», zvuči pomalo smiješno. Nameće se zaključak da usprkos autoritetu dr. Babića hrvatski nije neutralan. Rečenica «Naši su pravnici zatrudjeli» je nonsens. Neki bi jezikoslovci rekli da ona gramatički ne valja, da to nije dobar hrvatski. Drugi bi rekli da je besmislena jer krši konvencionalnu pretpostavku da se riječ «pravnici» odnosi na muškarce. Iako u nekim kontekstima imenica muškog roda može biti neutralna, nazivi za struke to obično nisu.
Metafizika krapinskog pračovjeka
Objašnjenje je razmjerno jednostavno: jezik je konzervativan, i čuva davno patrijarhalno stanje. On ima poseban naziv za primalju, domaćicu i kućnu pomoćnicu, ima jednostavni način tvorbe ženskog roda (pravnica, profesorica), ali upotreba muškog roda doista sugerira vrijeme u kojem su samo muškarci bili pravnici, liječnici ili profesori. Jezik naprosto krivo prikazuje stvari, i to ne krivo ali neutralno, već krivo u korist muškaraca. Nietzche je negdje rekao da jezik čuva metafiziku kamenog doba. Što učiniti? Kako na primjer oglašavati radna mjesta?
Pitanje je važno jer zadire u ravnopravnost. Ne zadire duboko, ali ipak para uši. Problemu se može doskočiti prilično ekonomično u tekstovima natječaja. Prihvatimo da je muški rod često neutralan, ali u glavnoj formulaciji barem jednom uključimo ženski rod: traži se pravnik/ca, ili profesor(ica), ili kako već. Ako to nije dovoljno, pokušajmo sustavnije. Nijemci su to upravo tako riješili, a njemački nam je tu najbliži. Nema problema. Ne radi se o nekoj pretjeranoj političkoj korektnosti: u običnom razgovoru možete upotrebljavati polu-neutralni muški rod. Ali službeni tekst neka bar naznači da i za žene ima mjesta u natječaju.
Znanost u službi ravnopravnosti
Budući da su rješenja razmjerno jednostavna, debelo sam se iznenadio kad sam dobio poziv na sudjelovanje u raspravi o problemu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozvala je jezikoslovce, pravnike i pokojeg filozofa da o pitanju nešto kažu. Doznao sam da je pravobraniteljstvo pokušavalo potaći zakonodavce na promjenu, ali da su zakonodavna tijela vrlo nesusretljiva. Obično, nimalo skupo rješenje skoro pa nitko ne želi.
Dobra je vijest da je rasprava održana 10. studenog bila odlična. Tri jezikoslovke ukazivale su na probleme. Zrinjka Glovacki je izložila rezultate opsežne analize velikog broja naših zakona. Rezultati bi bili smiješni i zabavni da nisu poražavajući: pretpostavka o neutralnosti muškog roda rađa nonsense na svakom koraku. Ona je ujedno iznijela i njemačke prijedloge rješenja. Melita Kovačević je iznijela anglo-američke, kao i gomilu zanimljivog materijala iz psihologije upotrebe jezika. Maja Bratanić nas je nasmijala sa sumanutim definicijama iz naših uglednih rječnika i leksikona. Drugi su pak govorili o mogućim rješenjima, o prevodilačkoj, medijskoj i pravnoj praksi. U diskusiji je jedna riječka profesorica dobro nasmijala publiku s prijedlogom da se u slijedećem planskom razdoblju neutralnost obrne: hajdmo raspisivati natječaje za liječnice i pravnice, a nek dečki imaju na umu da su ti izrazi neutralni, i da se i oni smiju javiti. I doista, obični tekst stavljanja u tuđu kožu—neka muško zamisli da je žensko ili da je u situaciji u kakvoj su tipično žene—može nas svašta naučiti. U etici se to zove test univerzaliziranja, i uvijek dobro dođe.
Loša je vijest da se muškarci, uključno ugledni i pametni lingvisti, bune i opiru. Ako je gramatički muški rod doista neutralan, zašto ga tako vole? Ako nema problema, zašto ne izaći ususret kolegicama kad vas to ništa ne košta? Izgledalo mi da je upotreba u službenom tekstu naziva za struke i u ženskom rodu nešto najnormalnije na svijetu. No uvjerio sam se se da mnogima, i to «mnogima»u muškom rodu, dakle gospodi, a ne damama sigurno nije. Da im je milija metafizika i kadrovska politika krapinskog pračovjeka, koji prihvaća pralje, švelje i domaćice, ali su mu pravnice, liječnice i političarke ipak ponešto sumnjive.
16.11.2005.
| Komentari [0] | |
|---|---|
| Trebaš se prijaviti da bi komentiranje bilo omogućeno. |