Kruno Zakarija, 15.07.2008, 10:07

Godine koje su pojele novine - II


Tekst koji sam objavio u Vjesnikovim Stajalištima od 22. listopada, pod naslovom “Hrvatski izdavački nisu obasjani ‘zvijezdom sreće’” samo je jednostavna, benigna informacija za sve one koji bi trebali razmišljati o opstanku i štićenju jezika i kulture – prema sličnim ili istim načelima po kojima bi trebalo štititi gospodarstvo i resurse. A riječ je ovdje ktomu o jeziku i kulturi nacije koja se sasvim nedavno na jedvite jade oružjem izborila za vlastiti opstanak i za vlastitu državu.

Elem, nije li simptomatično da nije prošlo ni deset godina od tog strašnog razdoblja, a da bi nam se već u nekoj noćnoj mori trebao javiti pjesnik koji bi nas iznova upozorio da i u dvadeset i prvom stoljeću Hrvati na svoj jezik htjedoše zaboraviti.
Pritom, naravno, nije riječ o zabacivanju jezikoslovnih upozorenja suprotiva Orijentu i Balkanu, njih doista možemo sada staviti u drugi plan i njima se ne opterećivati više. Riječ je ovdje o priglupoj i nepodnošljivoj lakoći pristajanja na činjenice globalističkog projekta “knjige + novine”.
Sasvim je, dakle, jasno: meljući tradicionalne knjižare i izdavače, novinski izdavači ujedno melju i kreativnu supstancu neophodnu za daljnji život hrvatske kulture, a da to meritorni faktori ne primjećuju.
Čini se kako je to uobičajena stvar: vladajuća stranka, do prošlih izbora simbol hrvatskog nacionalizma, sada postaje sasvim nekritičnim zagovornikom globalističkih lobija koji su koncem rata ovladali svim hrvatskim ekonomskim vrijednostima.
Nekritičnost je, nažalost, donekle opravdana: doista se možemo složiti da će hrvatskim kapitalnim vrijednostima bolje gospodariti globalistički koncerni od domaćih tajkuna iz nadaleko (pro)slavljenih “dvjesto obitelji”. Zatim, bolje je težiti europeiziranoj Hrvatskoj, koju pak tek trebamo u daleko većoj mjeri ostvarivati dnevno (bez obzira na to hoćemo li i, ako uopće hoćemo, kada ćemo – u EU), negoli pristajati na balkanskim mentalnim sklopom poseljačenu Hrvatsku, a čemu smo dnevno svjedoci.
No, čini se, nikako nam ne bi bile na odmet pouke kako je važno da sačuvamo sve bitne elemente svoga kulturno-povijesnog identiteta, jer se ipak može dogoditi da u multinacionalnoj Europi ipak postanemo tek njezino južnoeuropsko stanovništvo bez vlastitosti.
Jer, globalistički medijski moćnici, eto, drznuli su se, a da vladajuća stranka nije ni trepnula: pred nosom im se rastače i otima možda posljednji hrvatski (post)industrijski proizvod – knjiga! A knjiga nije tek sublimacija literarne ljepote, nije ona tek (pro)nosilac znanja: ona je medij u kojemu živi identitet visoke kulture, sačuvan od dnevnog medijskog habanja.
Ako me netko želi optužiti da iznenada udaram u nacionalne talambase, šireći strah od velikih multinacionalnih kompanija koje vladaju hrvatskim medijskim prostorom, onda vlasnicima hrvatskog medijskog prostora mogu jedino odgovoriti kako sam siguran da bi se oni poslužili sličnom argumentacijom, kada bi se našli u imaginiranoj situaciji u kojoj bi The New York Times ili Microsoft počeo u Hrvatskoj objavljivati dnevne novine i kupovati elektronske medije.
Tada bi doista zanimljivo bilo znati koji bi odgovor ovdašnji novinski magnati imali na takav potez istinskih svjetskih moćnika i bi li pritom oni mogli potaknuti lokalni politički perpetuum mobile na nekakvu formu državnog intervencionizma. Bi li oni npr. protiv Microsofta uspjeli ishoditi pravni postupak pred ustavnim sudom, i bi li svoju eventualnu ustavnu tužbu protiv njega smatrali opravdanom?
S druge strane, prozaičnost projekta “knjige + novine” razotkriva se svakodnevno: reklamni spotovi dnevnih novina na HTV-u mogu se emitirati u tolikoj količini jedino ako se cijena reklamiranja drastično izmijenila (u što ne vjerujem) ili ako je možda netko na HTV-u svjesno pristao na podvalu. Nije li, naime, razlog pokretanja projekta “knjige + novine” osviještenost činjenice da se reklamiranjem knjige može zapravo reklamirati novine i pri tome još i drastično uštedjeti, tj. zaraditi? Nije li to možda neki tajni deal koji su ostvarili novinski bossovi HTV-ovim meštrima?
[Tekst objavljen pod naslovom: HRVATSKA KNJIGA U RALJAMA GLOBALISTIČKIH LOBIJA, Vjesnik, 19. 11. 2004., str. 12]


Komentari [0]
Trebaš se prijaviti da bi komentiranje bilo omogućeno.