|
|
.gif) |
 Kolumne, komentari: <<<
Natrag |
|
|
Skeptički
paradoksi
|
|
 U ovom mjesecu zagrebački
izdavač Kruzak slavi deset godina svog postojanja. Kruzak, nazvan po
svojem vlasniku, Krunu Zakariji, je jedan od najznačajnijih
filozofskih izdavača u Hrvatskoj; po mom mnijenju sigurno
najkvalitetniji specijalizirani izdavač filozofskih djela kod nas. U
desetak je godina objavio priličan broj domaćih autora, među njima i
moju su-kolumnistkinju Snježanu Prijić Samaržiju, s djelom o
socijalnoj spoznajnoj teoriji, zatim Borana Berčića, Filipa Grgića i
druge. Objavljuje filozofski časopis »Croatian Journal of
Philosophy«, čije je uredništvo bazirano na riječkom Odsjeku za
filozofiju. Upravo je izišao novi broj, s tekstovima skupljenim na
dubrovačkom međunarodnom simpoziju-kursu »Filozofija znanosti«.
Udarni je posao Kruzak obavio objavljivanjem prijevoda središnjih
djela suvremene filozofije, s podosta etike, te političke i pravne
filozofije, ovih potonjih pretežno uz angažman Miomira Matulovića.
Kruzak promovira zbornik »Helenistička
filozofija«, čiji su autori mlade i srednje mlade zagrebačke
zvijezde naše filozofske helenistike: Pavel Gregorić, s netom
stečenim oksfordskim doktoratom te par Filip Grgić i Maja
Hudoletnjak Grgić, autori značajnih djela i prijevoda, između
ostalog prijevoda Euklidovih »Elemenata«. Zbornik donosi
najpoznatije suvremene radove o helenističkoj filozofiji, dakle o
epikurejcma, stoicima i skepticima, iz pera engleskih, američkih,
njemačkih i talijanskih autora. Helenizam je prepun paradoksalnih
učenja: smrt nije nikakvo zlo, čovjek može biti sretan i u najvećim
bolovima, ne smijemo se brinuti ni o čemu što nije u našoj moći. Kao
što smo najavili, za ovu priliku biramo skeptičko učenje: ne samo da
ništa ne možemo znati, već ne smijemo imati nikakvih uvjerenja. Iako
jasno vidim pred sobom ekran svog kompjutera, ne bih smio vjerovati
da je ekran predamnom, uvjeravaju me Piron, Sekst Empirik i njihovi
istomišljenici. Zabrana je toliko neobična da neki interpreti
smatraju da skeptici nisu imali na umu takve oštre stavove. U
promoviranoj knjizi Michael Frede dokazuje da su skeptici bili samo
protiv dogmatizma znanosti, a ne protiv običnih, zdravorazumskih
mišljenja, poput mog uvjerenja da sada gledam u ekran svog
kompjutera. Ili uvjerenja da postoji »Novi list«. Ili »Jutarnji«,
ako vas to više brine.
Zaključni tekst
zbornika, iz pera M. Burnyeata, koji je prošle godine posjetio
Hrvatsku i raspravljao s nama na velikoj fešti o Platonu, nudi
radikalnije čitanje skeptika. Da, Piron i društvo doista mi
zabranjuju da vjerujem da postoji »Novi list« i da je ispred mene
ekran. Za svako uvjerenje postoje razlozi i proturazlozi, pa tako i
za ova dva. I ako se razlozi i proturazlozi međusobno tuku, trebam
prestati vjerovati u problematične sudove. Ali, ako prestanem
vjerovati u obične stvari oko sebe, kako ću nastaviti s normalnim
životom? Može li skeptik živjeti svoj skepticizam, pita Burnyeat.
Može, smatra Piron. Evo, nastavi živjeti
prema izgledu stvari. Izgleda ti kao da je pred tobom ekran na kojem
pišeš. Urednik čeka kolumnu, tako ti se čini, jer misliš da ti je to
rekao. Dakle, nastavi pisati. I slobodno cugaj svoju prividnu kavu.
Samo nemoj dogmatski tvrditi da ekran, urednik, kava i »Novi list«
postoje. To je sve. I to će ti donijeti duševnu sreću, mir odnosno
nepomućenost.
Zašto bih to činio? Zato, kaže
Piron, jer ima razloga za sumnju. Možda sanjaš. Možda te osjetila
varaju. I mali crv sumnje je dovoljan. I shvatit ćeš: razlozi ZA i
razlozi PROTIV posve su jednake težine. Ovdje se u raspravu
uključuje Burnyeat. »Razmotri to što tvrdiš: razlozi za i
protiv jednake su težine. Vjeruješ li u to?« Ne vjerujem,
odgovara Piron, samo mi se tako čini, imam utisak da je tako, kao
što Nenad ima utisak da pije kavu. Mogu imat utisak, ali ne moram na
njega pristati niti mu vjerovati. »Varaš se« odgovara Burnyeat. »U
ovom slučaju, tvoj utisak jest, na koncu konca tvoj pristanak na
tvrdnju o razlozima, pristanak na nju kao istinitu. Ako se odbijaš
poistovjetiti sa svojim pristankom, onda se odmičeš od sebe samog,
od svoje vlasite misli, i tretiraš je kao misao nekog drugog, nekog
tko u tvojoj glavi misli te misli.« I Burnyeat zaključuje: »Kad
shvatimo koliko se radikalno skeptik mora odmaknuti od sebe samog,
složit ćemo se da navodni život bez vjerovanja, na koncu konca, ne
predstavja mogući život za čovjeka« (str. 453).
Nisam siguran da je Piron poražen. Iako ne
može sumnjati u svoju tezu u trenutku u kojem je doživljava kao
očitu, recimo u petak, može se odmaknuti od nje dan kasnije, kad mu
razlozi nisu tako napadno prezentni. I nije mu potrebno da se
odmakne od sebe u sadašnjem trenutku, dovoljno mu je da se malo
distancira od svojeg jučerašnjeg ja. Što mnogi od nas tako i tako
stalno čine. A i post-modernisti mirno uvjeravaju svoje studente da
istina ne postoji, ni ne trepnuvši. Skeptik može živjeti svoj
skeptički život bez velike drame. |
|
|
| |
|
 Kolumne,
komentari: |
Skeptički paradoksi
|
| U ovom mjesecu zagrebački izdavač Kruzak slavi
deset godina svog postojanja. Kruzak, nazvan po svojem vlasniku,
Krunu ... |
| Liburnijski
Novi list: |
Srušio
predrasude o domskoj djeci
|
| Njegov osvrt »Fasada za
predsjednika« u kojem na humorističan način opisuje pripreme za
dolazak predsjednika Republike u školu nagrađen je na
... |
| Sport: |
Ivanu i
Mariju triler
|
| SPLIT – Hrvatska
Davis Cup reprezentacija povela je 2:1 u četvrtfinalnom dvoboju
svjetske skupine protiv Rumunjske, Mario Ančić i Ivan
... |
| Sport: |
Pritajeni
favoriti
|
| SPLIT –
Kasnovečernja pretpremijera nogometnoga prvenstva pripala je
»Hajduku«, pobjedniku ovogodišnjega Superkupa. »Rijeka« je minimalno
... |
| Sport: |
»Rijeka«
prvak prijelaznoga roka
|
| Hrvatsko nogometno prvenstvo počinje idućega
vikedna, konture prvoligaških momčadi poznate su gotovo mjesec dana
prije ... |
| Svijet: |
Bombašica
napala tursko ljetovalište
|
| ANKARA – Najmanje
petero ljudi je ubijeno jučer eksploziji u minibusu na glavnoj
postaji u turskom ljetovalištu Kusadasi na Egejskom moru,
... |
|
.gif){kind=small}
PRETRAŽI: