Izdanje za: Subotu, 18.9.2004.

[naslovnica]  [arhiva]

Dnevne Rubrike
Novosti
Kolumne, komentari
Rijeka
Opatija
Crikvenica Novi Vinodol Senj
Gorski kotar
Otoci
Lika
Hrvatska
Svijet
Kultura
Crna kronika
Reagiranja
Sport
Fokus
Nagradna igra
Prilozi
Pogled
Objektiv
Life
Impressum
Pogled:   <<< Natrag
ZBORNIK ESEJA »TERORIZAM I PRAVEDNOST« PRIDONOSI OZBILJNIJEM RAZUMIJEVANJU TERORIZMA I U NAS
moralna ispričnica za terorizam?
Većina filozofa dopušta mogućnost da može postojati opravdani terorizam: uništavanje samo materijalnih dobara radi jasno određenih, najčešće osloboditeljskih, ciljeva, mogao bi biti jedan od njih. Ali ponekad opravdavaju i ubijanje: ubojstvo kakvoga zloćudnog diktatora, primjerice, ili metode Afričkoga nacionalnog kongresa tijekom apartheida u Južnoafričkoj Republici primjeri su za to

piše boris pavelić

I terorizam ponekad može biti opravdan, a intelektualno poštenje zahtijeva da se propituje i ono najteže: postoji li moralno opravdanje za napad od 11. rujna. To bi mogao biti jedan od najzanimljivijih – a svakodnevnoj medijskoj samorazumljivosti svakako najneočekivanijih – zaključaka zbornika filozofskih eseja »Terorizam i pravednost – moralni argumenti u opasnom svijetu« koji su 2002. godine uredili australski filozofi Tony Coady i Michael O'Keefe, a u hrvatskom ga je prijevodu prošloga 11. rujna, na treću obljetnicu napada na New York, objavio zagrebački KruZak.
   
bez iraka

Čini se neuobičajenim predstavljati tek jednu iz velike gomile novoobjavljenih knjiga, ali aktualnost, intelektualna svježina i pomanjkanje sličnih tekstova u nas u ovom slučaju opravdavaju odstupanje od običaja. Riječ je, naime, o deset ukoričenih eseja australskih filozofa, pravnika, političkih znanstvenika i islamologa – među njima i Hrvata Igora Primorca – od kojih je većina sudjelovala na znanstvenome skupu što ga je u studenome 2001. godine, dva mjeseca poslije napada na New York, organizirao Centar za primijenjenu filozofiju i javnu etiku Sveučilišta u Melbourneu. Izvornik knjige objavljen je 2002. godine, u vrijeme kada Amerika još nije bila napala Irak, pa autori u svoja razmatranja nisu uključili i taj važni dio onoga što globalna javnost, ponavljajući za Georgeom Bushom, zove »ratom protiv terorizma«. Hrvatski, mjestimice nezgrapan, prijevod pojavljuje se dvije godine kasnije, ali eseji nisu zastarjeli. Štoviše: čitanje potvrđuje da su protekle dvije godine samo zaoštrile, nikako otupjele, teme o kojima raspravljaju australski autori.
   
oružje nemoćnih

Što je terorizam, a što državni terorizam; koje su mu vrste; postoji li opravdani terorizam; odnos terorizma prema zlu i dobru; terorizam kao oružje onih koji nemaju moć; terorizam i kolektivna odgovornost; što je džihad i kako ga tumače različite skupine unutar islama; kako pravedno odgovoriti na terorizam – o tome raspravlja ova knjiga. S obzirom na to da nas svakodnevno sustižu »gotovi odgovori« političara i medija o jednome od najvećih i najkrvavijih problema današnjice, odmah valja iznijeti dojam kako seriozan trud oko intelektualnoga poštenja već na prvi pogled imponira u ovim esejima. Imuni na ideološke floskule koje površni medijski govor sve više ukorjenjuje, autori ovih analiza problem nastoje razumjeti s obzirom na, kaže etičar Raimond Gaita u eseju 'Rat dobra protiv zla', »najbolji dio naše tradicije«, propitujući i najteža pitanja ne bi li se ukazao put jasnijem razumijevanju. Ovako Gaita naglašava važnost opreza i misaonog napora u govoru i mišljenju o »kompleksu terorizma«: Sposobnost da se čine razlikovanja i prosuđuje njihova važnost jest sama bit razmišljanja. Ništa ne može garantirati da ćemo biti pošteđeni sudbine onih nesretnih ljudskih bića koja su, kako je Hannah Arendt zapazila u »Eichmannu u Jeruzalemu«, postala sudionici u strašnim zločinima, a ponekad i njihovi počinitelji, zato što ni o čemu nisu razmišljala. Ali možemo biti sigurni da ćemo se izgubiti prepustimo li se nestrpljenju i budemo li ismijavali suptilne distinkcije nužne za čestit i inteligentan odgovor na pitanje: »Koji je odgovor na zlo opravdan?«
    Ili, upozoravajući da Bushov govor reakcije na terorizam može biti koban, autor predgovora knjizi kaže ovako: »Tamo gdje se neprijatelj prikazuje isključivo kao otjelovljenje sotonskog zla, a vlastiti narod uz pomoć vojne sile donosi »beskrajnu pravdu«, postavljena je scena za onu vrstu iluzornog mišljenja koje priječi razumijevanje motivacije protivnika i potkopava provođenje mjera kojima mu se može odgovoriti«.
    Pitanju je li moguć opravdani terorizam, te tko smije – ako itko – biti njegova legitimna meta, autori priloga posvetili su najviše pozornosti. Odgovori su različiti, ali zanimljivo je da većina filozofa dopušta mogućnost da može postojati opravdani terorizam: uništavanje samo materijalnih dobara radi jasno određenih, najčešće osloboditeljskih, ciljeva, mogao bi biti jedan od njih. Ali ponekad opravdavaju i ubijanje: ubojstvo kakvoga zloćudnog diktatora, primjerice, ili metode Afričkoga nacionalnog kongresa tijekom apartheida u Južnoafričkoj Republici primjeri su za to.
   
terminološki problem

Tu se, međutim, otvara problem terminologije: nije li ubojstvo diktatora ipak »atentat«, a ne »terorizam«, i nije li uništavanje materijalnih dobara »diverzija«, a ne »terorizam«? Odgovor na ta pitanja utjecat će i na sud postoji li opravdani terorizam.
    Ali problem napada od 11. rujna nešto je posve drugo od te vrste etički lakše odredivih pojava. U njemu je, na nevjerojatno spektakularan i okrutan način, do krajnosti zaoštreno ključno pitanje o (ne)etičnosti terorizma: pitanje, naime, može li išta opravdati ubijanje nevinih ljudi. Moguća je cijela lepeza odgovora između sljedeće dvije krajnosti: jedne, da se ni zbog kakvoga osloboditeljskog cilja ne smije ubiti nikoga tko nije izravni tlačitelj (političar, vojnik, policajac...), pa čak ni njega; te drugoga, da svatko tko živi u sustavu koji tlači može biti legitimna meta terorista, deklarativnih boraca za oslobođenje. Ovo drugo gledište, očito, zastupaju teroristi Osame bin Ladena, pa etičar iz Canberre Seumas Miller zaključuje kako se oni naprosto vode starim načelom da »ciljevi opravdavaju sredstva«. I stiže do paradoksa: »Ne radi se o tome da su oni koje su teroristi usmrtili zaslužili umrijeti; zapravo, teroristi lako mogu žaliti zbog njihove smrti. Međutim, ubijanje tih nevinih ljudi jest jedini način da se ode dalje s njihovom pravednom stvari, a moralno značenje te stvari nadilazi zlo usmrćivanja nekolicine nevinih«. Millerova analiza, dakako, filozofsko je razmatranje, a ne pokušaj da se čitatelj uvjeri u opravdanost 11. rujna. Štoviše, unatoč očitoj rezervi što ju autori eseja iskazuju prema administraciji predsjednika Busha, pa i američkoj politici prema islamskome svijetu općenito, Miller, osuđujući zajedno s ostalima terorističke napade, zaključuje ovako: »Koje god bile dobre ili loše strane određenih mjera SAD-a protiv pojedinih muslimanskih država ili zajednica, uključujući tu i rat protiv Iraka, SAD se nisu upustile ni u kakvu terorističku kampanju protiv islama kao takvog.« Pritom se u knjizi može naći i upozorenje kako, unatoč opravdanim zamjerkama Zapadu zbog »uništavajućeg poniženja koje je inficiralo zemlje Trećeg svijeta«, ne treba zaboravljati »veliku razliku između SAD-a i one vrste države koju bi željela nametnuti Al-Kaida«. Kako god bilo, zbornik »Terorizam i pravednost« važan je doprinos smanjivanju velikoga manjka relevantne etičko-analitičke literature o terorizmu u nas.

Prilagođeno za ispis


ANKETA:
Trebaju li se BiH, Hrvatska, Slovenija i SiCG dogovoriti o zajedničkoj kandidaturi za domaćina SP košarkaša 2010. godine?
Da
Ne
pregled
PRETRAŽI:
(unesite traženi pojam u gornje polje)
Hrvatska:
GUP legalizirao kriminal
ZAGREB – Najveći urbanistički problem Zagreba nisu nelegalno izgrađeni objekti, nego divlja gradnja, legalizirana uz pomoć nadležnih ...
Hrvatska:
Kamenu dobro rodi kamen
PAZIN – Pod šatorom u krugu pazinske pilane jučer se okupilo oko 500 uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, koji su bili gosti na proslavi ...
Hrvatska:
Meter: Pa Budakov je vozač bio Židov!
SLAVONSKI BROD – Ako Sabor to bude regulirao zakonom, kao legalisti, i mi ćemo ga poštivati, ali čini mi se da je Vlada, rušenjem spomen ...
Hrvatska:
Lura »otvorila« 21 radno mjesto za otpuštene radnike
ZADAR – Nakon sastanka Radničkog vijeća zadarske Mljekare i sindikata PPDIV-a s Lurom d. d., koji je održan ovih dana u Zagrebu, Lura d. d. ...
Kolumne, komentari:
dežurni komentatori mesić i šeks
Nakon što je neki dan u središnjem Dnevniku HTV-a prikazano kako predsjednik Sabora Vladimir Šeks boraveći na Danu Ogulina sa zadovoljnim smješkom ...
Novosti:
Čistka u zagrebačkoj policijskoj upravi
ZAGREB – Ukupno 27 novih ljudi imenovao je načelnik PU zagrebačke Krešimir Šulc na gotovo sva čelna mjesta u policijskoj upravi zagrebačkoj. ...
Reagiranja:
HTV nije objavila najavu moje kandidature za predsjednika RH
Informativni program HTV-a je i do sada u mojem krajnje humanitarnom javnom djelovanju, posebice od 1990., iskazivao ...
VAŠ KOMENTAR:

© Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
Engine design by
1-0-1;2