
Interliber 2011. – elementarni prikaz
Zahvaljujući ljubaznosti g. Zorana Ušurića, djelatnika Zagrebačkog velesajma odnosno glavnog organizatora sajamskih aktivnosti (pa tako i Interlibera), došao sam do podataka kojima se može ilustrirati stanje i odnosi u hrvatskome izdavaštvu. Za ekstrakciju podataka u analitičke excel-tablice poslužili su mi projektni nacrti, tj. raspored izlagača u paviljonima 5 i 6., tj. u paviljonima u kojima se uglavnom još uvijek održavaju izlagačke aktivnosti Interlibera kao i većine drugih sajamskih manifestacija Zagrebačkog velesajma.
Evidentno je da je Grad Zagreb odlučio prepustiti Zagrebački Velesajam polaganom ali sigurnom propadanju. Sve sajamske aktivnosti samo se još reproduciraju po ustaljenoj matrici i nekadašnjoj (vrlo davnoj) “slavi”. Tako i ovi (prvi puta dobiveni) javni podatci s Interlibera samo ilustriraju barem dvadesetogodišnje odnose u hrvatskome izdavaštvu.
No, iz toga se dade iščitati da nije samo Grad Zagreb prepustio Velesajam na nemilost vremenu, nego je i Hrvatska kao država i Hrvatska kao društvo prepustila knjigu njenom sudbinskome propadanju. To se može vidjeti iz odnosa vlasti i medija prema različitim tipovima izdavača kao i odnosima unutar izdavačkog ceha.
Hrvatski izdavači mogu se podijeliti po više kriterija. Glavni kriterij podjele danas dijeli izdavače na veliku grupu koji se bave jedino objavljivanjem knjiga i malu grupu izdavača-knjižara: Školska knjiga, Algoritam, V.B.Z., Jesenski i Turk te Profil danas su glavni predstavnici ove hibridne vrste izdavača. Ako uz to dodamo i načelo tržišne preferabilnosti u knjižnoj proizvodnji – tada se njima mogu priključiti i izdavači kao što su: Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Znanje (Agrokor), Naša djeca, ... A budući da je ključ izdavačke uspješnosti danas jedino prodaja knjiga – jasno je da se ovim mini-mastodontima treba pridružiti i čiste “štand-up-trgovce”, tj. nakupce-prekupce knjigama kao što su: Dušević & Kršovnik, Nova stvarnost, Leo-commerce, Begen, Sipar, Tisak... .
Iz nacrta velesajamskih paviljona i zakupa na Interliberu, a još jasnije iz analitičkih excel-tablica, proizlazi kako je Interliber zapravo ostvaren jedino kao veliki knjižarski buvljak. Glavni igrači na buvljaku (uz tapkaroše i šibicare), naravno, jesu oni kojima se koncept buvljaka itekako isplati, pa u aranžmanu sa Zagrebačkim Velesajmom desetljećima okupiraju centralne dijelove velesajamskih prostora – onemogućujući tako obične izdavače da se pristojnije prezentiraju.
A kao da netko iz pozadine u kojoj je smješten “veliki brat” budno brine da do riječi i do izražaja ne bi došao neki izdavač koji objavljuje ozbiljne knjige, tj. one knjige koje zavrjeđuju pozornost stručnjaka i znalaca, ozbiljnih medija i stručne javnosti. Tako je velika količina malih izdavača raspršena i zalijepljena uz tanke štandove na rubu paviljona – kao na rubu svijeta. A kada se otvore velika vrata paviljona (što služe za transport i dostavu) – ti izdavači dobivaju neugodan osjećaj kako će ih iz dvorane taj čas otpuhati naglo stvorena razlika u vanjskom i dvoranskom tlaku zraka.
U svakom slučaju, evidentno je sljedeće: na djelu je već DUGODODIŠNJA desakralizacija knjige. Interliber pak itekako pospješuje obezvrjeđivanje knjige kao duhovnog proizvoda. A budući da je Interliber zagrebački, ali i državni događaj, ne trebate biti naročito mudri da shvatite kako nije samo riječ o političkoj nebrizi za knjigu u kojoj živi duhovna proizvodnja (=duh naroda, o kojemu smo se toliko brinuli onomad, dok smo bili podjarmljeni pod Bečom, Peštom i Beogradom, tj. onomad dok su “naši stari” smišljali Deklaraciju o jeziku), nego je riječ o SVJESNOJ desakralizaciji duhovne proizvodnje (sjećate li se cijene 1 kg mozga, tj. pok. Ivana Milasa, saborskog zastupnika i čuvara državnog pečata?!).
Knjižni buvljaci poput onoga ujesen (ispred INA-ine zgrade) i poput ovoga najvećega (na Interliberu), kao i knjižni spektakli (poput onoga u Puli) samo pokazuju kojim se smjerom vrednuju (=obezvrjeđuju) duhovne vrijednosti – a riječ je o onim istim vrijednostima o kojima smo vjerovali da se na njima temelji čak i pobjeda u domovinskome ratu.
Komentari [0] | |
---|---|
Trebaš se prijaviti da bi komentiranje bilo omogućeno. |